Fęrsluflokkur: Bloggar

Höfundarréttur er ekki žaš sama og dreifingaréttur.

Ég vil fyrst taka fram aš höfundaréttur er ófrįvķkjanlegur réttur höfunda hugverkja til aš fį greitt fyrir sķna vinnu.  Žetta mįl um hvernig samningar um einkadreifingu sjónvarpsefnis hefur ekkert meš höfundarétt aš gera. 

 ------------------------------------

 

http://www.mbl.is/frettir/innlent/2007/08/11/logbannskrofu_hafnad/

 

Aš gera kröfu um lögbann hefur veriš reynt įšur, en žaš er einfaldlega ólöglegt aš hindra samkeppni innan ESB į žennann hįttt.

Til aš tryggja samkeppni žį er žaš sett ķ hendur neytenda aš velja sér žį sjónvarpsstöš sem hann vill/eša getur horft į.

 Žaš aš stöšva śtsendingar til aš verja einhvern ķmyndašann kvóta į śtsendingum einhvers višburšar, er einfaldlega ólöglegt.

-žaš mį ķ raun segja aš žessir samningar sem hljóša uppį "einkarétt" į dreifingu efnis standist ekki lög og aš auki eru svona einkaréttar samningar ómögulegir ķ nśtķma tękniumhverfi.

 

Hér er umfjöllum um dóm um beinar śtsendingar frį fótboltavišburšum innan evrópu ESB og EES

 http://www.slideshare.net/bertvanderauwera/european-court-on-the-tv-rights-in-football

 

 

 śrdrįttur śr samkeppnislögum 2005 nr. 44 19. maķ

10. gr. Allir samningar og samžykktir milli fyrirtękja, hvort heldur žęr eru bindandi eša leišbeinandi, og samstilltar ašgeršir sem hafa aš markmiši eša af žeim leišir aš komiš sé ķ veg fyrir samkeppni, hśn sé takmörkuš eša henni raskaš eru bannašar.
Bann žetta tekur m.a. til samninga, samžykkta og samstilltra ašgerša sem:
   a. įhrif hafa į verš, afslętti, įlagningu eša önnur višskiptakjör meš beinum eša óbeinum hętti,
   b. takmarka eša stżra framleišslu, mörkušum, tęknižróun eša fjįrfestingu,
   c. skipta mörkušum eša birgšalindum,
   d. mismuna višskiptaašilum meš ólķkum skilmįlum ķ sams konar višskiptum og veikja žannig samkeppnisstöšu žeirra,
   e. setja sem skilyrši fyrir samningagerš aš hinir višsemjendurnir taki į sig višbótarskuldbindingar sem tengjast ekki efni samninganna, hvorki ķ ešli sķnu né samkvęmt višskiptavenju.
11. gr. Misnotkun eins eša fleiri fyrirtękja į markašsrįšandi stöšu er bönnuš.
Misnotkun skv. 1. mgr. getur m.a. falist ķ žvķ aš:
   a. beint eša óbeint sé krafist ósanngjarns kaup- eša söluveršs eša ašrir ósanngjarnir višskiptaskilmįlar settir,
   b. settar séu takmarkanir į framleišslu, markaši eša tęknižróun, neytendum til tjóns,
   c. višskiptaašilum sé mismunaš meš ólķkum skilmįlum ķ sams konar višskiptum og samkeppnisstaša žeirra žannig veikt,
   d. sett sé žaš skilyrši fyrir samningagerš aš hinir višsemjendurnir taki į sig višbótarskuldbindingar sem tengjast ekki efni samninganna, hvorki ķ ešli sķnu né samkvęmt višskiptavenju.
12. gr. Samtökum fyrirtękja er óheimilt aš įkveša samkeppnishömlur eša hvetja til hindrana sem bannašar eru samkvęmt lögum žessum eša brjóta ķ bįga viš įkvaršanir skv. 16.–18. gr.
Bann žetta nęr einnig til stjórnarmanna samtaka, starfsmanna žeirra og manna sem valdir eru til trśnašarstarfa ķ žįgu samtakanna.

 

 

V. kafli. Eftirlit meš samkeppnishömlum.
16. gr. Samkeppniseftirlitiš getur gripiš til ašgerša gegn:
   a. samningum, skilmįlum og hvers konar athöfnum sem brjóta ķ bįga viš [bannįkvęši laga žessara, sįttir eša įkvaršanir sem teknar hafa veriš samkvęmt žessum lögum],1)
   b. athöfnum opinberra ašila aš žvķ marki sem žęr kunna aš hafa skašleg įhrif į samkeppni aš žvķ tilskildu aš sérlög hafi ekki aš geyma sérstakar reglur um heimild eša skyldu til slķkra athafna,
   [c. ašstęšum eša hįttsemi sem kemur ķ veg fyrir, takmarkar eša hefur skašleg įhrif į samkeppni almenningi til tjóns. Meš ašstęšum er m.a. įtt viš atriši sem tengjast eiginleikum viškomandi markašar, ž.m.t. skipulag eša uppbyggingu fyrirtękja sem į honum starfa. Meš hįttsemi er įtt viš hvers konar atferli, ž.m.t. athafnaleysi, sem į einhvern hįtt hefur skašleg įhrif į samkeppni į markaši žrįtt fyrir aš ekki sé brotiš gegn bannįkvęšum laganna.]1)
[Ašgeršir Samkeppniseftirlitsins geta fališ ķ sér hverjar žęr rįšstafanir sem naušsynlegar eru til aš efla samkeppni, stöšva brot eša bregšast viš athöfnum opinberra ašila sem kunna aš hafa skašleg įhrif į samkeppni. Samkeppniseftirlitiš getur beitt naušsynlegum śrręšum bęši til breytingar į atferli og skipulagi vegna žeirra atriša sem tilgreind eru ķ 1. mgr. ķ réttu hlutfalli viš žaš brot sem framiš hefur veriš eša žęr ašstęšur eša hįttsemi sem um ręšir.]1) Žó er einungis heimilt aš beita śrręšum til breytingar į skipulagi ef sżnt žykir aš ekki sé fyrir hendi įrangursrķkt śrręši til breytingar į atferli eša žar sem jafnįrangursrķkt śrręši til breytingar į atferli vęri meira ķžyngjandi fyrir hlutašeigandi ašila en śrręši til breytingar į skipulagi.
Samkeppniseftirlitinu er heimilt aš taka įkvaršanir til brįšabirgša um einstök mįl ef:
   a. sennilegt žykir aš sś hįttsemi eša žęr ašstęšur sem til athugunar eru fari gegn įkvęšum samkeppnislaga eša įkvöršunum teknum į grundvelli žeirra eša ef athafnir opinberra ašila hafa skašleg įhrif į samkeppni og
   b. lķklegt er aš biš eftir endanlegri įkvöršun Samkeppniseftirlitsins leiši til röskunar į samkeppni sem verši afstżrt meš endanlegri įkvöršun eša mįliš aš öšru leyti žolir ekki biš.


mbl.is Vilja stöšva HM-śtsendingar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Aš klippa barrtré

 -Žaš hefur veriš algengur miskilningur aš ekki sé hęgt aš stżra vexti barr- og grenitrjį meš klippingu.  Žaš mį klippa barrtré eftir aš vexti lķkur į haustin (mišjan sept) fram aš byrjun vaxtar aš vori en betra er aš bķša meš klippingu fram yfir įramót. žį er sķšur hętta į kalskemmdum. 

- Grenitré eru meš hįvaxnari trjįtegundum og geta žess vegna aušveldlega vaxiš langt fram śr žvķ aš vera "littla sęta jólatréš" ķ žaš aš vera eins og risi sem yfirtekur umhverfiš žitt.

 

En vel snyrt grenitré geta veriš augnayndi ķ göršum landsmanna.

Hér er umfjöllun um klippingu grenitrjįa ķ śr vefśtgįfu tķmaritsins Sumarhśs&Garšurinn

http://www.rit.is/?PageID=297

 

 

upprunalega fréttin:

Fyrirspurnum til garšyrkjustjóra į höfušborgarsvęšinu fjölgar meš hverju įrinu vegna hęšar trjįa.

Ķ umfjöllun um žetta mįl ķ Morgunblašinu ķ dag segir, aš algengt sé aš fólk spyrjist annars vegar fyrir um hvort žeim sé heimilt aš fella gömul tré og hins vegar til hvaša rįša megi grķpa vegna umfangs og hęšar trjįa ķ garši nįgrannans.

Žannig eru „litlu, fallegu jólatrén“ sem gróšursett voru fyrir hįlfri öld eša svo vķša oršin vandamįl, sem mun bara vaxa į nęstu įrum.

Ķ Hęstarétti féll į fyrradag dómur ķ mįli eigenda tveggja lóša ķ Kópavogi. Ķ dómnum, sem skżrt var frį ķ Morgunblašinu ķ gęr, er fallist į kröfu stefnanda um aš fjarlęgš verši tvö grenitré, sem eru um įtjįn metra hį.

 


mbl.is „Litlu, fallegu jólatrén“ eru vķša vaxandi vandamįl
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Verštrygging-óverštryggt

"Grķpi Sešlabankinn til žess rįšs aš hękka vexti frekar gęti žaš haft veruleg įhrif į mįnašarlega greišslubyrši af óverštryggšum fasteignalįnum.

Į žetta er bent ķ nżrri greinargerš Fjįrmįlaeftirlitsins og tekiš dęmi af žvķ hvernig afborganir af 20 milljóna króna jafngreišslulįni hękki um 25.503 krónur ef vextirnir hękka śr 6% ķ 8%. Į heilu įri jafngildir žaš um 300.000 kr., eša rķflega tveimur mįnašargreišslum fyrir vaxtahękkun."

Žaš vantar inn ķ žessa śtreikninga ķ fréttinni;

-hvar er samanburšur į verštryggša lįninu, t.d mišaš viš 7% veršbólgu ķ eitt įr?

-žegar vextir lękka ķ landinu, žį munu vextir óverštryggša lįna lękka og aš sama skapi afborgunin.

-Stżrivextir sešlabankanns hafa meira vęgi, žegar vextir į nżjum lįnum hękka viš hękkun stżrivaxta

-Verštryggš lįn hafa veriš ķmynduš "vörn" gegn veršbólguhękkun, en žvķ mišur er verštrygging eingöngu ašferš til aš fį lįntakandann, fyrirgefiš slęmt oršbragš,til aš pissa ķ skóinn sinn. Hann mun borga veršbólguskotin ķ formi hęrri afborgana og eftirstöšva, af sķnu verštryggša lįni žaš sem eftir lifir lįnstķmanns.

-Hękkun afborganna į verštryggšum lįnum veldur veršbólgužrżstingu ķ formi krafa um hęrri launa sem leišir til hęrri kostnašar ķ žjóšfélaginu, sem aftur leišir til hęrri veršbólgu, sem hękkar afborgun į verštryggšum lįnum, sem veldur veršbólgužrżstingi ķ formi kra..........

 

-Enn hefur FME varaš viš verštryggšum lįnum?

-Svona gęti śrdrįttur śr višvörun FME hljóšaš ef varaš vęri viš verštryggingu fasteignalįna til einstaklinga.

--Eftirlit Fjįrmįlaeftirlitsins mišar aš žvķ aš višhalda styrk og öryggi einstakra eftirlitsskyldra ašila og varšveita fjįrmįlastöšugleika og trśveršugleika fjįrmįlamarkašarins. Samhliša og nįtengt hlutverk Fjįrmįlaeftirlitsins er aš hafa eftirlit meš višskiptahįttum gagnvart neytendum fjįrmįlažjónustu. ķ ljósi žess veršur Fjįrmįlaeftirlitiš aš benda į aš verštrygginu fasteignalįna til einstaklinga brżtur ķ bįga viš neytendaverndarreglur ESB (les EES), sem voru lögfestar hér į landi meš lögum um veršbréfavišskipti nr. 108/2007.

Aš auki bendir Fjįrmįlaeftirlitiš į aš vķsbendingar séu um aš lįnin gętu hafa veriš ólögmęt sķšan įriš 1994 en žaš įr tóku gildi lög um Neytendalįn - žar sem almenningi įtti aš hafa veriš kynntur kostnašur viš lįntöku į tęmandi hįtt og greišsluįętlun kynnt. Ķ flestum tilfellum var gert rįš fyrir nśll prósent veršbólgu, sem aldrei hefur veriš hér į Ķslandi, jafnvel žótt stjórnvöld hafi frį įrinu 2001 stefnt aš 2,5% įrsveršbólgu hér į landi. Verštryggingin er grķšarlega flókin afleiša og ķ raun veit hvorki fjįrmįlastofnunin né almenningur um hvernig hśn žróast.Meš žessum samningum hafa fjįrmįlafyrirtęki sameinast hafi veriš um aš blekkja neytandann. Fjįrmįlaeftirlitiš vil ķtreka aš įn undantekninga sé viš gerš lįnasamninga tekiš fullt tillit til hagsmuna neytenda eins og lög og reglugeršir segi til um.--

 


Verštyggš versus óverštryggš

"Grķpi Sešlabankinn til žess rįšs aš hękka vexti frekar gęti žaš haft veruleg įhrif į mįnašarlega greišslubyrši af óverštryggšum fasteignalįnum.

Į žetta er bent ķ nżrri greinargerš Fjįrmįlaeftirlitsins og tekiš dęmi af žvķ hvernig afborganir af 20 milljóna króna jafngreišslulįni hękki um 25.503 krónur ef vextirnir hękka śr 6% ķ 8%. Į heilu įri jafngildir žaš um 300.000 kr., eša rķflega tveimur mįnašargreišslum fyrir vaxtahękkun."

Žaš vantar inn ķ žessa śtreikninga ķ fréttinni;

-hvar er samanburšur į verštryggša lįninu, t.d mišaš viš 7% veršbólgu ķ eitt įr?

-žegar vextir lękka ķ landinu, žį munu vextir óverštryggša lįna lękka og aš sama skapi afborgunin.

-Stżrivextir sešlabankanns hafa meira vęgi, žegar vextir į nżjum lįnum hękka viš hękkun stżrivaxta

-Verštryggš lįn hafa veriš ķmynduš "vörn" gegn veršbólguhękkun, en žvķ mišur er verštrygging eingöngu ašferš til aš fį lįntakandann, fyrirgefiš slęmt oršbragš,til aš pissa ķ skóinn sinn. Hann mun borga veršbólguskotin ķ formi hęrri afborgana og eftirstöšva, af sķnu verštryggša lįni žaš sem eftir lifir lįnstķmanns.

-Hękkun afborganna į verštryggšum lįnum veldur veršbólgužrżstingu ķ formi krafa um hęrri launa sem leišir til hęrri kostnašar ķ žjóšfélaginu, sem aftur leišir til hęrri veršbólgu, sem hękkar afborgun į verštryggšum lįnum, sem veldur veršbólgužrżstingi ķ formi kra..........

 

-Enn hefur FME varaš viš verštryggšum lįnum?

-Svona gęti śrdrįttur śr višvörun FME hljóšaš ef varaš vęri viš verštryggingu fasteignalįna til einstaklinga.

--Eftirlit Fjįrmįlaeftirlitsins mišar aš žvķ aš višhalda styrk og öryggi einstakra eftirlitsskyldra ašila og varšveita fjįrmįlastöšugleika og trśveršugleika fjįrmįlamarkašarins. Samhliša og nįtengt hlutverk Fjįrmįlaeftirlitsins er aš hafa eftirlit meš višskiptahįttum gagnvart neytendum fjįrmįlažjónustu. ķ ljósi žess veršur Fjįrmįlaeftirlitiš aš benda į aš verštrygginu fasteignalįna til einstaklinga brżtur ķ bįga viš neytendaverndarreglur ESB (les EES), sem voru lögfestar hér į landi meš lögum um veršbréfavišskipti nr. 108/2007.

Aš auki bendir Fjįrmįlaeftirlitiš į aš vķsbendingar séu um aš lįnin gętu hafa veriš ólögmęt sķšan įriš 1994 en žaš įr tóku gildi lög um Neytendalįn - žar sem almenningi įtti aš hafa veriš kynntur kostnašur viš lįntöku į tęmandi hįtt og greišsluįętlun kynnt. Ķ flestum tilfellum var gert rįš fyrir nśll prósent veršbólgu, sem aldrei hefur veriš hér į Ķslandi, jafnvel žótt stjórnvöld hafi frį įrinu 2001 stefnt aš 2,5% įrsveršbólgu hér į landi. Verštryggingin er grķšarlega flókin afleiša og ķ raun veit hvorki fjįrmįlastofnunin né almenningur um hvernig hśn žróast.Meš žessum samningum hafa fjįrmįlafyrirtęki sameinast hafi veriš um aš blekkja neytandann. Fjįrmįlaeftirlitiš vil ķtreka aš įn undantekninga sé viš gerš lįnasamninga tekiš fullt tillit til hagsmuna neytenda eins og lög og reglugeršir segi til um.--

 


Ķslensk skip ķ erlendri lögsögu

Žessi frétt styrkir mig ķ trśnni aš viš eigum aš vera ķ samfloti meš nįgranna rķkjum okkar ķ Evrópu.

Žetta er dęmi um hvar ķslensk fiskiskip, meš öflugum śtgeršarfyrirtękjum og hörkuduglegum sjómönnum, eru aš sękja björg ķ bś śtum vķšann heim.

Ef menn skoša t.d Samherja į Akureyri, žį komast menn um raun um žaš, aš žaš eru grķšarleg tękifęri fyrir Ķslendinga ef viš fįum meiri ašgang af hinum grķšarstóru sameiginlegum fiskimišum sem evrópusambandiš bżr yfir.

Jafnframt munu tękifęri skapast til aš fullvinna fiskafuršir hér į landi, meš tollfrjįlsum ašgangi af 490 milljón manna markaši Evrópu.


mbl.is „Ęvintżralega mikill fiskur“
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Jį, en bęndur eru į móti flutningi lambakjöts?!

Į sama og bęndur mótmęla inngöngu innķ ESB, į žeim forsendum aš flutningur į lambakjöti milli landa sé daušadómur yfir bęndastéttinni, Žį er flutt į hverju įri um 40% af öllu ķslensku Lambakjöti?

žessa įlyktun sendi žeir frį sér ķ gęr
"Bśnašaržing samžykkti samhljóša ķ kvöld įlyktun žar sem andstaša BĶ viš ašild aš Evrópusambandinu er ķtrekuš. „Bśnašaržing telur aš fęšuöryggi žjóšarinnar verši žvķ ašeins tryggt aš fullu meš žvķ aš Ķsland standi utan sambandsins,“

Getur einhver śtskżrt fyrir mér hvaš žaš žżšir fyrir lambakjötsframleišendur į Ķslandi ef innflutningur į Ķslensku Lambakjöti veršur bannašur ķ öšrum löndum.
Ef ķslenska Lambakjötiš veršur eingöngu til neyslu fyrir Ķslendinga į Ķslandi?


mbl.is Grillkjöt gęti oršiš af skornum skammti
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nś hef ég įkvešiš aš segja NEI

-Eftir žessar fréttir af Ofurlaunum Bankastjóranna žį hef ég įkvešš aš segja NEI ķ kosningum um IceSave samninginn.

-Į sama tķma hafa borist fréttir af ofurbónusgreišslum til handa bankamönnum ķ Bretlandi. Fréttir sem žessar styrkja mig ķ žeirri trś a aš kjósa į móti žessum naušungarsamningum sem Icesave-samningurinn er.
Aš segja Nei eru skżr skilaboš frį almenningi į Ķslandi, aš nśna sé męlirinn fullur.

Žaš er einfaldlega ekki hęgt aš leyfa nokkrum einstaklingum aš setja heilt hagkerfi į hausinn og ętlast til žess į sama tķma aš viškomandi sleppi fyrir horn, og nśna er žessi sama elķta farinn aš borga sér ofurlaun į įbyrgš almennings.

-Žaš er tvennt sem gętu fengiš mig til aš skipta um skošun.

-Ef Bankastjórar Arions og Ķslandsbanka endurgreiša ofgreidd laun innį IceSave skuldina og ķ öšru lagi aš Björgólfur Thor verši verši kęršur fyrir landrįš gegn ķslensku žjóšinni fyrir žvķ stórtjóni sem hann meš ašgeršum eša ašgeršarleysi sķnu sem ašaleigandi Landsbankans hefur valdiš Ķslenskum efnahag.


mbl.is Ótrślegar fréttir af launum
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Tryggingar PWC

Ég vil velta žeirri spurningu upp, ef sannast aš PWC hefur sżnt vķtavert vinnubrögš ķ endurskošun į bókahaldi bankanna.

 

Er PWC tryggš gegn tjóni sem žeir valda meš athöfnum eša athafnaleysi starfsmanna sinna?

Ef svo er, er žį hęgt aš krefja žaš tryggingafélag sem PWC er trygg hjį um bętur sem starfsmenn PWC hafa valdiš meš vinnu sinni.

 

Lögildir endurskošendur eru skyldugir til aš hafa starfsįbyrgšartryggingu sem ętlaš er aš bęta višskiptavinum žeirra  tjón sem leišir af gįleysi endurskošendans eša starfsmanns hans.

 

 

Getur einhver lögfróšur mašur kannaš žetta?


mbl.is Slęm įhrif į alžjóšlega ķmynd PwC
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hér er fréttin öll meš öllum stašreyndavillum..

T.d. fullyršir höfundur aš atvinnuleysi sé aš minnka į Ķslandi?

Einnig aš krónan sé aš bjarga efnahaginum į ķslandi, ég get žvķ mišur ekki séš žaš ķ mķnum heimilsrekstri aš efnhagur minnar fjöldskyldu sé aš batna.

Vegna krónunar skuldum viš sennilega nśna 4 falda įrstekjur okkar hjónanna en skuldaši "einungis" 2 faldar įrstekjur fyrir hrun.

Iceland deal sets interesting precedents

By John Dizard
Published: December 5 2010 09:06 | Last updated: December 5 2010 09:06

I understand from people close to the negotiations between Iceland and its official claimants in the “Icesave” dispute, the UK and the Netherlands, that a settlement will be announced in the next couple of weeks. The settlement will be on terms far more favourable than one that was proposed back in March, and rejected by the Icelandic voters in a referendum. This could have effects far beyond Iceland.

There is no doubt that the failed Icelandic banks, whose offshore deposits in the UK and the Netherlands were covered by those countries’ authorities, did a bad job. The question in the Icesave dispute was the responsibility of the state for covering all the liabilities of an insolvent banking system, as distinct from an insolvent bank, or banks, whose deposits could be covered by solvent national deposit insurance schemes. The Icelanders had their position on that point; the UK and the Netherlands disagreed, and the Icelanders were prepared to go through with litigation to determine who was right. The Icelandic bank bondholders as distinct from depositors, will have to wait to get a partial payout on their losses.

One of the reasons the Icesave dispute will be settled, rather than litigated, is that European authorities do not want a definitive, Europe-wide answer to that deposit-insurance-responsibility question, or at least not yet. You can add that can to the rubbish-bin-load that is being kicked down the road.

Iceland was supposed to be the cautionary tale for euro-area countries caught in banking and fiscal crises. Errant governments and electorates were told that if they didn’t guarantee bank bonds, pretend to respect the Stability and Growth Pact, and listen to the wise men from Brussels and Frankfurt, they could end up like the Icelanders.

The problem for the tellers of this tale, in places such as Ireland, is that things have been working out much better for Iceland than for the peripheral euro members. Unemployment did shoot up in the wake of the 2008 financial crisis, but is now a bit over 7 per cent, and falling.

The currency devalued by about half in the wake of the crisis, which has led to a trade surplus. There are still capital controls, but an Icesave settlement, and reserve accumulations allowing for an eventual payout on so-called Icelandic krona “glacier bonds”, will lead to those being lifted, probably next year. There are still outstanding problems, of course.

Now if no one outside the country knew, or took note of, Iceland’s gradual recovery, this wouldn’t matter much. But Greeks, Irish and Iberians read newspapers and websites, and some of them, and the politicians who are supposed to answer to them, wonder if there isn’t another way to run an economy.

There are counter-arguments to using Iceland as a model for a systemic solution to the problems of troubled euro-area countries. Bank bondholder losses in the euro area have moved from the nearly unthinkable six months ago, when this column first advocated them for Anglo Irish, to orthodoxy today.

However, managing these in highly developed financial markets is much trickier than it was in Iceland, which can get by with a much simpler system than would be needed in core Europe. Still, it has to be said that European authorities have managed at each stage of the crisis to find the worst possible way to handle this issue.

The other way Iceland offset the crisis-induced contraction – devaluation – is less fruitful as more countries adopt it. The Swedish emergence from a banking crisis in the early 1990s was possible in part because the country is not that big, and was able to hitch on to a growing world economy with increased competitiveness. If all the current account/primary fiscal deficit euro members tried to do that at once, there would probably be a degree of mercantilist cannibalism. So the Icelandic/Princeton Economics Department solution may not be a universal one.

By the way, before European leaders talk up the first bond issue of the European Financial Stability Facility, they should take a look at the underlying documentation. In this newspaper last week, some eminent euro-worthies penned an opinion piece advocating “the transformation of the EFSF into a permanent European instrument”.

However, the lawyers for bond buyers will note that the legal authority for the EFSF bond is from Article 122 of the Lisbon Treaty, which says that financial assistance can only be provided to a member country “which finds itself in difficulties or is seriously threatened with severe difficulties caused by natural disasters or exceptional circumstances beyond its control”.

Sorry, were you saying that those conditions should underpin a “permanent instrument”? Perhaps sticking to a three-year timetable would be better.

johndizard@hotmail.com


mbl.is Icesave samkomulag įhugavert fordęmi
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Spurning um hvort menn fari aš sjį til lands.

Verštryggingin

Žegar skrifaš er undir ķslensk verštryggt lįn, žį eru menn aš fį lįn til 25-40 įra meš föstum vöxtum en meš breytilegu įlagi sem er reiknaš ķ takt viš veršbólgu/vķsitölu neysluveršs ķ hverjum mįnuši fyrir sig.

Žessi vķsitala į aš sżna hvers virši ķslenska krónan er į hverjum tķma fyrir sig og er įgętur męlikvarši į stöšu krónunnar gagnvart öšrum gjaldmišlum.

Žessi vķsitala  er hugsuš til aš sį sem lįnar pening til framkvęmda eša ķ žessu tilfelli til kaupa į hśsnęši fyrir sķna fjölskyldu, fįi sannvirši krónunnar til baka. Lįnveitandinn er meš tryggingu žess ešlis aš žaš er alveg sama hver staša krónunnar er gagnvart öšrum gjaldmišlum aš lįnveitandinn fęr sitt alltaf til baka.

Verštrygging er notuš til aš halda veršgildi hśsnęšislįna en fylgir ekki veršgildi hśsnęšisins sjįlfs né launum ķ landinu.

 

Staša lįntakanda

Śtreikningar vķsitölunnar sem liggur til grundvallar verštryggingar į hefšbundnum hśsnęšislįnum ķslendinga er bśin aš valda žvķ aš eftirstöšvar lķfeyrissjóšs lįns, sem undirritašur tók fyrir fimm įrum er bśnar aš hękka um 8.400.000.-krónur žrįtt fyrir aš į sama tķma hafi veriš stašiš ķ skilum 100% meš afborganir. Afborgun af lįninu er į sama tķmabili komnar ķ 5.000.000 króna

 

Įšur en lengra er haldiš vil ég taka fram aš eins og stašan er ķ dag, žį er geta okkar og vilji til aš borga af lįninu enn til stašar. og mun verša žaš ķ nįinni framtķš hvaš sem sķšar veršur.

 Samkvęmt fasteignamati fyrir įriš 2011 sem komiš er innį sķšu žjóšskrįr ( www.fasteignaskra.is/pages/1082 ) žį mun vešsetning ķbśšar minnar fara yfir 100% fer reyndar ķ 111% eins og eftirstöšvar lįnsins eru ķ dag.

Mergur mįlsins er žessi, aš žegar bśiš er aš borga rśmar 5 milljónir af 19,2 milljón króna lįni tekiš ķ okt 2005 žį eru eftirstöšvarnar ķ sept.2010 27,6 milljónir. 

Žaš er ekki uppörvandi aš sjį svona tölur, sem geta hęglega sett fjįrhag fjölskyldu minnar ķ uppnįm ef ófyrirsjįanlegar ašstęšur koma upp. 

 

 Staša Lįnveitenda

En hver er žį staša lįnveitandans žegar śtistandandi lįn eru komin yfir veršmęti vešanna sem standa į bakviš žau, eru žau žį ekki oršin veršlaus ķ bókhaldi viškomandi lįnveitenda? 

Vilji lįntakans til aš halda viš hinni vešsetti eign er nįnast horfinn žegar eignastašan er oršin minni en engin, žvķ mun veršmęti vešsins minnka enn frekar į stuttum tķma.

Žegar eina trygging er greišsluvilji lįntakandans, žį er grunnur lįnarekstursins oršinn mjög ótraustur. Ef ekki veršur tekiš föstum tökum į žessum vķtahring sem viš erum komin ķ, žį er stutt ķ aš banka- og lķfeyrisjóša kerfiš muni žurfa aš taka į sig mun stęrri og alvarlegri afskriftir en fyrir okkur liggja ķ dag.

 

Framtķšin

 Žegar framtķš minna barna er sett til grundvallar įkvöršunar um framtķšina, kostir og gallar žess aš bśa viš žetta fjįrmįlakerfi sem ķslendingar hafa komiš sér upp. Kerfi sem bśiš er aš koma flestum ķ žį stöšu aš skulda meira en žeir eiga. (sumir kalla žetta skuldafangelsi) žį er žaš ekki björt framtķš sem liggur fyrir žeim.    Hver veršur stašan eftir 5 įr 20 įr?  Miša viš söguna undanfarin 20 įr žar sem veršbólga er męld ķ hundruš ef ekki žśsundir prósenta, žį get ég ekki męlt meš žvķ aš bśa hér į landi ķ framtķšinni.  Žaš er mjög einfald aš senda inn lyklanna af ķbśšinni "minni" til lķfeyrisjóšsins mķns og einfaldlega segja bless viš Ķsland.


mbl.is Ręšst į nęsta sólarhring
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband